Kolekcija Gorgona sastoji se od tridesetak ručno oslikanih unikata.
Pojedinačno na svakome od modela autorica primjenjuje na različite načine gorgonsku estetiku, ideologiju ili neku od ideja . Svaki se od modela referira na konkretni postojeći rad, izjavu ili stav nekoga od pripadnika grupe.
Sve te parole izjave i slično autorica nije stavljala da bi time prenijela određenu poruku nego više da bi ta poruka zaintrigirala promatrača pa da se informira što je to, tko je to rekao, zašto i kada, i tako da se ljudima odnosno širim masama približi rad pripadnika Gorgone za koje osim u umjetničkim krugovima jako malo ljudi zna.
Umjetnička grupa Gorgona djelovala je u Zagrebu od 1959. do 1966. godine trajala je njezina intenzivna aktivnost, a grupu su sačinjavali slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, teoretičari i kritičari umjetnosti Radoslav Putar, Matko Meštrović, Dimitrije Bašičević Mangelos i arhitekt Miljenko Horvat. Svi članovi grupe nedvojbeno su najznačajniji predstavnici svojih djelatnosti unutar korpusa hrvatske suvremene umjetnosti i njezine teorije, a okupljanje u neformalnu grupu Gorgona omogućilo im je nesputano i slobodno djelovanje unutar svjesno izabrane duhovne izolacije. Njihova radikalnost, pa čak i subverzivnost u okviru vremena i vladajuće ideologije u kojem su djelovali, dovela ih je do prelaska granice akademskog i konvencionalnog postulata sredine. Oblici djelovanja grupe bili su pretežito privatnog karaktera i manifestirali su se kao koncepti, projekti i različiti oblici međusobnog umjetničkog komuniciranja, kojima su anticipirali umjetničku praksu sedamdesetih godina koju je tadašnja teorija umjetnosti prevela sintagmama poput “knjiga kao djelo umjetnika”, ponašanje kao estetska kategorija, upotreba jezika kao medija, “umjetnost kao ideja” i sl.
