MMSU, Rijeka
Otvorenje: petak, 4. 5. u 20 sati
Umjetnici: Getulio Alviani, Vojin Bakić, Alberto Biasi, Jakov Brdar, Ivan Čižmek, Tomislav Ćurković, Vlasta Delimar, Boris Demur, Juraj Dobrović, Igor Eškinja, Ivan Faktor, Ivo Gattin, Nina Ivančić, Sanja Iveković, Olga Jančić, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Duje Jurić, Ivo Kalina, Željko Kipke, Ivan Kožarić, IRWIN, Julije Knifer, Vlado Kristl, Ferdinand Kulmer, Mirna Kutleša, Stevan Luketić, David Maljković, Marijan Molnar, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Paula Muhr, Edo Murtić, Dan Oki, Hermann J. Painitz, Goran Petercol, Ivan Picelj, Božidar Rašica, Igor Rončević, Franc Rotar, Aleksandar Srnec, Damir Stojnić, Robert Šimrak, Miroslav Šutej, Nikola Ukić, Josip Vaništa, Victor Vasarely, Vilko Žiljak; Pozvani umjetnici: Marija Ančić, Tajči Čekada, Kata Mijatović, Ivana Pegan Baće, Davor Sanvincenti
Povodom 70. rođendana Muzeja pripremamo izložbeni serijal koji tematizira muzejsku kolekciju izložbama u svibnju i lipnju u novom prostoru, nekadašnjoj tvornici Rikard Benčić, a u rujnu i listopadu u Malom salonu. Sveukupno predstavljamo sedamdesetak radova uz paralelne aktivnosti, radionice, igraonice, vodstva i razgovore okupirajući prvi kat Muzeja, dok useljenje na drugi kat izložbenog prostora očekujemo u 2020.
Uputama za gledanje – Što bi tijelo htjelo? nastojimo zahvatiti umjetničke pokrete ili ideje od druge polovice 20. stoljeća nadalje, služeći se tijelom kao mogućim vodičem za razumijevanje umjetnosti. U igri riječi sugeriranoj naslovom, upute za gledanje postaju upute za korištenje raznovrsnih umjetničkih radova kroz perspektivu tijela umjetnika – umjetničkog rada ili pak posjetitelja – promatrača. Kao prva i najveća cjelina izložbenog serijala, Upute za gledanje s pedesetak radova zapremaju tristotinjak m2 na prvom katu Muzeja, predstavljajući prvu preglednu izložbu MMSU-a nakon Formalno – angažirano koja se dogodila povodom okrugle 60. godišnjice, 2008. Uz prikaz pojedinih antologijskih djela i kultnih imena, Upute za gledanje u manje-više linearnom slijedu po dekadama donose i manje poznata ostvarenja, birajući one radove koji su doprinijeli uzbudljivim mijenama u poimanju umjetničkog rada. Uvode nas u pregled višekratnih preoblikovanja (prihvaćanja ili odbacivanja) klasičnih estetskih kategorija lijepog i uzvišenog, kao i pozicije umjetnika u sveukupnosti civilizacijskih trzavica.
Aktualni program koristimo kao priliku za uvježbavanje fleksibilnog modela postava koji bi uz mogućnost nadopune i izmjene pojedinih cjelina, popratne edukacijsko-participacijske programe kontinuirano poticao interese za susretima s umjetnošću. Pritom se nastojimo umaknuti predodžbama o muzeju kao nevidljivom ‘hramu’ umjetnosti, pokušavajući ga približiti kao društveni prostor koji iskušava konvencije u prosudbama umjetnosti.
U rujnu i listopadu slijede izložbene epizode manjeg formata posvećene studijama pojedinih zbirki od Tijela u dijalogu – izbor iz Zbirki crteža i slika do Performativnih praksi iz Zbirke fotografije, novomedijske umjetnosti, filma i videa koje će se održati u Malom salonu.